Korisnik i partneri projekta

Bjelin koji je dio Pervanovo Invest AB grupe, razvija i proizvodi široku paletu proizvoda, kako tradicionalnih drvenih podova tako i inovativnih podova od novih materijala. Razvoj Bjelin podova izvodi se u suradnji sa sestrinskom tvrtkom Välinge Innovation AB, koja je najpoznatija po izumu podova za plivajuće polaganje.  Proizvodnja se odvija u modernim tvornicama u Švedskoj i sjevernoj Hrvatskoj, gdje ujedno imamo pristup visokokvalitetnoj sirovini s certifikatom FSC te iskusnim zaposlenicima koji su generacijama u drvnoj industriji.

Grupa Pervanovo, koja trenutno ima nešto više od 1.800 zaposlenika, s proizvodnim pogonima u Vikenu (Švedska) te u Bjelovaru, Ogulinu, Otoku I Vinkovcima u sljedećih će nekoliko godina proširiti svoj proizvodni kapacitet kako bi udovoljila potražnji za učvršćenim podovima u širim dimenzijama te parket uzorka riblje kosti za plivajuće postavljanje. Gospodin Darko Pervan, osnivač tvrtke Bjelin i Välinge, 1977. godine je tijekom svog rada u Perstorpu razvio prvi laminatni pod na svijetu, a 1993. godine izumio i patentirao KLIK sistem za  spajanje podova.

Bjelin je dio grupacije Pervanovo Invest AB, koja je vlasništvo obitelji Pervan. Prva tvrtka korporacije, Välinge Innovation AB, osnovana je 1993. godine kada je ujedno izumljen i patentiran klik sistem. Posljednjih godina korporacija je proširila svoje poslovanje od razvoja tehnologije i prodaje licenci do proizvodnje širokog asortimana podova pod markom Bjelin. 

Välinge Innovation radi na tehničkom razvoju u industriji podova i namještaja te broji oko 250 zaposlenika. Välinge je svjetski lider u tehnologiji podova. Tvrtka ima više od 3.000 patenata i globalnu bazu licenci od preko 250 vlasnika licenci. Sva istraživanja i razvoj odvijaju se u pogonu u Vikenu, koji je najnaprednije svjetsko središte za istraživanje i razvoj podne tehnologije.

Bjelin svoje podove razvija u suradnji s Välingeom gdje također ima visokotehnološku tvornicu za proizvodnju širokog asortimana učvršćenih drvenih podova i keramičkih drvenih kompozita pod brendom Bjelin. Tvornica se nalazi neposredno uz švedsko sjedište Bjelina u južnom švedskom selu Viken i ima kapacitet od 6 milijuna četvornih metara godišnje.

Tvornica parketa na lokaciji Ogulin 1 ima više od 400 zaposlenika i kapacitet 2 milijuna m² podova. Glavni proizvodi su podne daske, trolamelni parket i parketne letvice za postavu riblje kosti.

Glavni proizvodi su podne daske, trolamelni parket i parketne letvice za postavu riblje kosti. Nova ulaganja povećat će kapacitet proizvodnje na 2,5 milijuna m².

Ogulinska tvornica ima vlastiti pilanu gdje se pile i obrađuju trupci. Nakon obrade piljenice se suše u modernim sušarama i potom koriste za potrebe srednjeg sloja parketa.  Lamele za gornji sloj parketa se proizvode u našoj tvornici u Bjelovaru. Piljevina i drveni otpad koriste se kao sirovina za proizvodnju peleta i briketa.

Tvornica podova Ogulin 2 gradi se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te će biti najsuvremenija tvornica u kojoj će se koristiti Välinge tehnologija za proizvodnju širokog asortimana. Postrojenje će se specijalizirati za proizvodnju poda tehnologijom Woodura® i Nadura® , odnosno za proizvodnju učvršćenih podova i drvenih podova od keramičkog kompozita. Početni godišnji kapacitet bit će 4 milijuna m², a proizvodnja započinje 2023. godine.

Ovaj proizvodni pogon, smješten na zemljištu od 330 000 m² uz autocestu između Zagreba i Splita, bit će glavni pogon Bjelina u Europi. Tijekom 2023.-2027., proizvodnja će biti značajno proširena s nekoliko novih proizvodnih linija učvršćenih podova i podova od keramičkog kompozita, ali i temeljnih materijala koji će se koristiti za te podove.

Po završetku tvornice bit će to najveći svjetski proizvodni pogon za drvene podove kapaciteta 20 milijuna m².

Lamele gornjeg sloja za Bjelin parket proizvode se u pogonu u Bjelovaru. Trupci od hrastovine s certifikatom FSC prerađuju se u pilani, suše u modernim sušarama i proizvode u visokokvalitetne lamele koje se dalje šalju u tvornicu Ogulin ili isporučuju drugim proizvođačima podova. Novo postrojenje pilane bit će dovršeno tijekom 2022. godine, a kapacitet proizvodnje hrastovih lamela za parketne podove bit će znatno povećan.

Tvornica Bjelovar broji više od 320 zaposlenika.

Glavnu sirovinu, hrastov furnir, za naše učvršćene podove proizvodi Bjelin Otok smješten u srcu poznate šume Spačva u Hrvatskoj. Spačva je jedna od najvećih netaknutih hrastovih šuma u Europi i poznata je po vrlo visokoj kvaliteti hrasta s certifikatom FSC. Tvornica Otok broji više od 160 zaposlenika.

Bjelin Otok jedna je od najmodernijih tvornica furnira u Europi i poznata je po izuzetno visokoj kvaliteti furnira od hrastovine. Sva proizvodnja temelji se na hrastovom materijalu i jedan je od vodećih europskih proizvođača furnira hrasta visoke kvalitete. Bjelin Otok će svoju proizvodnju usmjeriti na posebne furnire za duge i široke podove od učvršćenog drva. Otok je instalirao liniju za spajanje gdje se pojedinačni furniri lijepe u velike listove. To omogućuje učinkovitu primjenu furnira pri prešanju u linijama za proizvodnju učvršćenih podova.

Svoju sirovinu crpimo iz Spačvanskog bazena poznatog po iznimno kvalitetnom hrastu na kojemu temeljimo većinu svoje proizvodnje. Vizija nam je kontinuiranim ulaganjem u ekološku proizvodnju, uz konstantan razvoj novih proizvoda, postati tržišni lider drvne industrije u regiji te biti sinonim za izvrsnost proizvoda i kvalitetu usluga. Svoju proizvodnju pokušavamo uskladiti sa potražnjom na tržištu tako da trenutno proizvodimo seljački pod, parket, vrata, furnir, lijepljene ploče, pelet i briket koji su zadnjih nekoliko godina odlično prihvaćeni na domaćem i stranom tržištu.

Spačvu d.d. je u lipnju 2021. godine akvizicijom dionica kupila tvrtka Pervanovo sa sjedištem u Dubrovniku, a u vlasništvu švedske tvrtke Pervanovo Invest AB, švedsko-hrvatskog poduzetnika Darka Pervana. Ovom akvizicijom Spačva je postala dio Bjelin grupacije.

Bjelin Spačvu danas čini 5 tvornica: pilana, parketarija, finala, tvornica furnira te tvornica bioenergenata. Zapošljava više od 800 radnika, čime je jedan od vodećih poslodavaca, kako u Vinkovcima tako i u županiji.

Jedinstveni slavonski hrast iz najveće europske cjelovite šume hrasta lužnjaka, sa stogodišnjom prosječnom starošću svakog pojedinog drveta, pridonosi vrhunskoj kvaliteti svih proizvoda. Bitno je napomenuti da kroz pilanu godišnje, u prosjeku, prođe 50 tisuća kubnih metara sirovine, od čega oko 80% čini slavonski hrast, 10% jasen, te ostatak čine druge vrste drva.

Brojni certifikati koje tvrtka posjeduje jamstvo su predanosti i iznimne kvalitete što samo potvrđuje činjenicu koliko je Spačva posvećena proizvodnji vrhunskih krajnjih proizvoda s naglaskom na zaokružen ekološki proizvodni proces gdje i najmanji dio svakog pojedinog trupca ima svoju svrhu.

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu jedina je visokoškolska obrazovna institucija  u Republici Hrvatskoj  u području šumarstva i drvne tehnologije, osnovana davne 1898. godine među prvim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Od samih početaka organizirane nastave u ak. god. 1898/1899. na ondašnjoj Šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pa do danas, studijski su programi uvijek bili suvremeni zahvaljujući dobro uravnoteženoj kom-binaciji temeljnih, općih i stručnih znanja koja su studenti tijekom studija stjecali.

Fakultet sustavno razvija nacionalno i međunarodno prepoznatu izvrsnost u obrazovanju i istraživanju u šumarstvu, drvnoj tehnologiji  i srodnim područjima,  koja se temelji na uspostavi sustava kvalitete te prijenosu i primjeni znanja za dobrobit  i prosperitet društvene zajednice. Kao najstarija i jedinstvena nacionalna ustanova u svom djelokrugu, fakultet je predan stvaranju i širenju znanja utemeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama.

Slijedom toga, temeljna je uloga fakulteta stvaranje, analiza i razmjena znanja putem nastavne, istraživačke i stručne djelatnosti. Prioritet su djelovanja studenti za koje su razvijeni obrazovni programi usklađeni s potrebama realnoga gospodarstva, što će ih učiniti vrsnim stručnjacima i vrlim pojedincima na dobrobit našega gospodarstva i društva u cjelini.

Fakultet je aktivna sastavnica Europskoga visokoobrazovnoga i istraživačkoga prostora koja obrazuje međunarodno priznate kvalitetne i kompetentne stručnjake te provodi međunarodno prepoznata znanstvena i stručna istraživanja. Zadaća je fakulteta stvaranje, analiza i razmjena znanja putem  nastavne, istraživačke i stručne djelatnosti. U skladu s tim vizija fakulteta je postati vodeća  visokoobrazovna, znanstvena i stručna ustanova za obrazovanje u području šumarstva i drvne tehnologije u nacionalnom i širem regionalnom okruženju. Stvaranjem i primjenom novih znanstvenih spoznaja osigurat će se trajni razvoj kako bi se polaznicima  obrazovnih programa fakulteta pružala znanja u skladu s potrebama suvremenoga društva temeljenoga na znanju i održivom razvoju.

U suradnji  s gospodarskim i javnim sektorom u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu fakultet aktivno sudjeluje u stvaranju znanja i razvoju tehnologija biotehničkih znanosti, posebno šumarstva, potom urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša te drvne tehnologije i oblikovanja proizvoda od drva.

Šumarski je fakultet danas nositelj modernih studijskih programa svih razina studija u području biotehničkih znanosti na kojima se obrazuju  stručnjaci za šumarski i drvnotehnološki sektor.

Osnovne  su djelatnosti Fakulteta ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, stručnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih, poslijediplomskih doktorskih i poslijediplomskih specijalističkih studija te znanstvenoistraživački i stručni rad u znanstvenom području biotehničkih znanosti, znanstvenom polju šumarstva i znanstvenom polju drvne tehnologije. 

Na Fakultetu se izvode:

• četiri preddiplomska studija (tri preddiplomska sveučilišna i jedan preddiplomski stručni studij),
• četiri diplomska studija (od kojih jedan ima dva smjera),
• jedan poslijediplomski doktorski studij i
• devet poslijediplomskih specijalističkih studija.

Po završetku studija, ovisno o vrsti i razini studija koji studenti završe,  područja  stručnoga i znanstvenoga rada mogu biti:

• šumarstvo,
• zatim urbano šumarstvo,
• zaštita prirode i okoliša te
• drvnotehnološki procesi i oblikovanje proizvoda od drva.

Današnja  struktura studija,  preddiplomskih, diplomskih  i poslijediplomskih, kao i njihov nastavni sadržaj, čine studijske programe Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije usporedivim sa studijskim programima sličnih fakulteta u Europskom prostoru visokoga obrazovanja te osiguravaju zadržavanje vodeće  pozicije među znanstveno-nastavnim institucijama u području  šumarstva i drvne tehnologije u regionalnom okruženju.

Uz teorijsko znanje koje vrsni nastavnici šest zavoda Šumarskoga i pet zavoda Drvnotehnološkoga odsjeka prenose studentima, poseban je naglasak stavljen na praktičnu i terensku nastavu koja se odvija u 21 fakultetskom laboratoriju, na pet nastavno-pokusnih fakultetskih šumskih objekata te u drvnoproizvodnim pogonima i šumama u zemlji i inozemstvu. Praktičnom i terenskom nastavom ostvaruje se i suradnja s gospodarstvom. Na Šumarskom je fakultetu trenutačno zaposleno oko 210 djelatnika, od čega 128 nastavnika, suradnika i stručnih suradnika, a na svim razinama studija studira više od 750 studenata.

Fakultet  je također  registriran za organiziranje i održavanje znanstvenih i stručnih skupova, izdavanje znanstvenih  i stručnih publikacija te za ostale oblike nastavnoga, znanstvenoga i stručnoga rada te savjetovanja u području šumarstva, zatim urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša te drvne tehnologije i oblikovanja proizvoda od drva.

Šumarski se  fakultet  sastoji  od dvaju  odsjeka:  Šumarskoga  odsjeka  na kojem je ustrojeno šest  zavoda  i Drv- notehnološkoga odsjeka  s ustrojenih pet zavoda.  Unutar zavoda  djeluju 21 laboratorij,  a tri su nova laboratorija u osnivanju.  U okviru Zavoda za nastavno-pokusne šumske objekte nalazi se pet nastavno-pokusnih šumskih objekata (dalje NPŠO-i) smještenih u najvažnijim klimatskozonskim šumskim zajednicama Republike Hrvatske: 1. NPŠO Lipovljani (uključivo i Državno  lovište  Opeke II/39), 2. NPŠO Rab (uključivo i Državno lovište Kalifront VIII/6), 3. NPŠO Velika, 4. NPŠO Zagreb i 5. NPŠO Zalesina.

Studiji pokrivaju sva područja poljoprivredne proizvodnje i srodnih djelatnosti, uključujući agrarnu ekonomiku, agroturizam te krajobraznu arhitekturu. Ukupno se izvodi 9 preddiplomskih, 16 diplomskih, jedan poslijediplomski doktorski studij te četiri poslijediplomska specijalistička studija. Fakultet prepoznaje i programe cjeloživotnog učenja kroz raznovrsne edukacije, predavanja te programe koji se upisuju u radnu knjižicu. Studenti osim teorijske i laboratorijske nastave prolaze i obaveznu terensku nastavu i stručnu praksu kojom upotpunjuju svoja znanja i stječu kompetencije potrebne za tržište rada. Tijekom povijesti preko 19 000 studenata steklo je diplomu na Fakultetu.

Specifičnost fakulteta su pokušališta koja svojim površinama, gospodarskim objektima, tehničkom i tehnološkom opremljenošću pružaju jedinstvene preduvjete u Republici Hrvatskoj za edukaciju studenata i provođenje istraživačkih projekata.

Na Agronomskom fakultetu zaposleno je više od 450 visokomotiviranih djelatnika, a znanja koje prenose na mlađe generacije, trenutno njih oko 2000, najveća su vrijednost koju dajemo društvu i odraz kvalitete koja proizlazi iz kontinuiranog ulaganja i rada.  Sustav upravljanja kvalitetom ugrađen je u svaki poslovni proces, uključuje sve dionike i doprinosi razvoju radnih i poslovnih standarda.

Povezujući se s inozemnim sveučilištima kako iz Europe, tako i diljem svijeta omogućena je međunarodna suradnja u nastavnom i znanstveno-istraživačkom području te mobilnost studenata. Uspješno sudjelovanje u bilateralnim i multilateralnim istraživačkim programima, programima razmjene studenata, mladih znanstvenika i sveučilišnih nastavnika te osiguravanje stipendija za usavršavanje  doprinose vidljivost i prepoznatljivosti Fakulteta na svim razinama. Unutar fakulteta djeluje i Zaklada Agronomskog fakulteta kroz koje se dodjeljuju stipendije, potpore i nagrade najboljim studentima.

Naše znanstveno-nastavno osoblje godišnje prosječno objavi 280 znanstvenih radova. U zadnjih deset godina Fakultet ima oko 160 aktivna istraživačka projekta od čega 75 posto financiranih iz domaćih, a 25 posto iz međunarodnih izvora. Velik broj nastavnika i studenata Fakulteta sudjeluje u aktivnostima izvan formalnog sustava obrazovanja s ciljem stjecanja određenih znanja i kompetencija. Tradicionalno se uključuju u rad brojnih studentskih udruga koje djeluju pri Fakultetu kao i izvannastavnih aktivnosti.

Manje je poznato kako je  Agronomski fakultet nositelj Znanstvenog Centra izvrsnosti CroP-BioDiv. To je jedan od deset znanstvenih centara u STEM području proglašenih u Republici Hrvatskoj. Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja istraživačka je mreža vrhunskih znanstvenika iz cijele Hrvatske usmjerene na prijenos visokosofisticiranih znanja i tehnologija.

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet orijentiran je na budućnost, a ključni strateški ciljevi su povećanje održivosti i kvalitete na svim razinama, kao i poticanje istraživanja, znanstvene izvrsnosti i suradnje s gospodarstvom.