Aktivnosti projekta

Kao jedan od specifičnih ciljeva projekta biti će razvoj laboratorijskih kapaciteta tvrtke Bjelin Otok d.o.o. vezano za istraživanje i razvoj inovativnih peleta iz šumske i/ili poljoprivredne biomase. Na početku provedbe projekta osnovati će se navedeni laboratorij INOPELETLab uz pomoć projektnih partnera (Fakultet šumarstva i drvne tehnologije i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u cilju pomoći i iskustava oko nabavke potrebne specifične istraživačke i ispitivačke opreme vezano za pelete na temelju projektnih aktivnosti. Tijekom provedbe projekta svi dionici će koristiti laboratorij u smislu istraživanja i razvoja inovativnih peleta.

Tvrtka Bjelin Otok nakon provedbe projekta će imati mogućnost ulaganja u tehnologiju proizvodnje navedenih inovativnih peleta ukoliko se istraživanjem i razvojem pokažu poboljšana svojstva u usporedbi s onima koja se nude na tržištu. Za potrebe provedbe različitih aktivnosti projekta te normalnog i redovitog funkcioniranja laboratorija zaposliti će se jedan (1) istraživač.

Na lokaciji tvrtke Bjelin Otok d.o.o. smjestiti će se kontejner površine 50–100 m2 s instaliranim uvjetima (struja, voda, grijanje) u kojemu će biti smješten INOPELETLab. Nabaviti će se laboratorijski namještaj koji će biti u funkciji laboratorijskog rada na provedbi projekta. Nadalje, nabaviti će se laboratorijska istraživačka oprema koja će biti instalirana i postavljena u navedenom laboratoriju. Radi se o velikoj i maloj instrumentalnoj modernoj i sofisticiranoj opremi, te ostaloj opremi koja je neophodna za obavljanje procesa istraživanja i razvoja navedenih peleta. Uz pomoć opreme pratiti će se kvaliteta i svojstva dobivenih inovativnih peleta tijekom istraživanja i razvoja,a osim toga, rezultati dobiveni analizama na navedenoj opremi, biti će u funkciji optimizacije tehnološke linije za prešanje peleta. Za potrebe istraživanja i razvoja inovativnih peleta nabaviti će se pomoćni i ostali laboratorijski materijal, te kemikalije.

Za potrebe projektnih aktivnosti izvršiti će se nabava sirovine hrastovih trupaca klase F1 (vlastitim sredstvima). S obzirom da tvrtka Bjelin Otok d.o.o. koristi navedenu sirovinu za proizvodnju furnira, ostaci nakon same proizvodnje koristiti će se za izradu inovativnih peleta. Različiti ostaci nastali na različitim i specifičnim radnim mjestima posjeduju radi toga i različita svojstva nastala bilo mehaničkim ili kemijskim promjenama će se zasebno skupljati kako bi se pratio utjecaj tih promjena na kvalitetu inovativnih peleta. Isto tako, navedeni ostaci furnira koristiti će se za umješavanje sa šumskom i poljoprivrednom biomasom kao sirovinom za izradu peleta.

Nastavno na prethodnu aktivnost, na već opisane faze proizvodnje furnira te brojne utjecaje na količinu i kvalitetu ulaznih parametara, jasno je da je iskorištenje u procesu proizvodnje furnira vrlo nisko. Tijekom proizvodnje u svim fazama neminovno dolazi do gubitka drvne mase što se očituje različitim oblicima ostataka gledajući na početni hrastovi trupac. Ova aktivnost podrazumijeva stalnu logističku potporu proizvodnji u vidu prikupljanja raznih vrsta ostataka u svim fazama proizvodnje, kako bi se omogućio neometan rad ljudi i strojeva, te oslobodio prostor u cilju neometanog tijeka procesa i eliminacije zastoja ljudi i strojeva, u sprezi sa odredbama zaštite na radu, sigurnosti djelatnika i rada na siguran način. Prikupljeni drvni ostaci iz svih faza proizvodnje će se izvozizi te prikupljati na sabirnim mjestima te skladišteni u jumbo vrećama.

Ova aktivnost podrazumijeva nabavu i dopremu šumske biomase u Bjelin Otok d.o.o. za potrebe istraživanja i razvoja. Šumska biomasa (hrast, jasen, topola), sukladno dobavljivosti i dostupnosti iste, dopremati će se u Bjelin Otok d.o.o. s ciljem upotrebe te biomase u svim aktivnostima istraživanja i razvoja, predviđenih ovim projektom. Prema prethodnom dogovoru svih dionika projekta nabavljati će se šumska biomasa dobavljiva unutar 30 km od drvoprerađivačkog pogona u Bjelin Otok d.o.o. Utvrditi će se dostupne količine šumske biomase, raspoložive za buduću proizvodnju inovativnih peleta, kao i njihova struktura i kvaliteta.

Isto tako, u ovoj aktivnosti prikupiti će se poljoprivredna biomasa (soja, suncokret i kukuruz) tijekom srpnja (suncokret), kolovoza i rujna (soja) i listopada/studenog (kukuruz) za potrebe provedbe projektnih aktivnosti. Zbog velike količine poljoprivredne biomase koja zaostaje na poljima nakon žetve ili berbe, te su zbog svog lignoceluloznog sastava izabrane upravo navedene kulture koje će se koristiti kao jedna od sirovina u proizvodnji peleta.

Troje predstavnika Agronomskog fakulteta odabirati će poljoprivrednu biomasu na poljima (suncokreta, soje i kukuruza) u Vukovarsko-srijemskoj županiji te će prikupljene uzorke dostaviti na Agronomski fakultet za potrebe ispitivanja morfološko-gospodarskih svojstava prikupljenih biomasa. Biomasa suncokreta prikupljati će se tijekom srpnja, soje tijekom kolovoza i rujna, te kukuruza tijekom listopada i studenog. Predstavnici Agronomskog fakulteta dolaziti će 5 puta godišnje kako bi prikupljali i odabirali poljoprivredne biomase suncokreta, soje i kukuruza na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Biomase suncokreta, soje i kukuruza prikupljane od srpnja do studenog biti će podvrgnute ispitivanju morfološko-gospodarskih svojstava na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ispitivanja će obuhvaćati utvrđivanje visine biljke, broja izboja i prinosa suhe tvari po ha. Prinos biomase ovisiti će o agroekološkim uvjetima, te lokaciji uzgoja u smislu njihove pogodnosti za daljnje procesuiranje tijekom ovim projektom planiranih aktivnosti. Nadalje, navedena biomasa će se naknadno usitnjavati, prosijavati i sušiti kako bi se procesno pripremila za daljnje aktivnosti istraživanja i razvoja predviđenih ovim projektom.

Prikupljena šumska biomasa (hrast, jasen, topola) će se pripremati za proizvodnju peleta što podrazumijeva njezino usitnjavanje, prosijavanje i sušenje. Usitnjavanje šumske biomase vršiti će se u mlinovima za usitnjavanje biomasa koji se razlikuju prema načinu usitnjavanja i kapacitetu te različitosti sirovina koje se na njima usitnjavaju. Usitnjavanje biomase obavljati će se na mlinu rezaču te mlinu čekičaru. Na usitnjenoj biomasi analizirati će se njihova veličina, oblik i struktura te druga svojstva.

Prosijavanjem biomase dobiti će se informacija o distribuciji čestica u usitnjenoj biomasi prema specifičnim normama. Prosijavanje se vrši na sitotresilici opremljenoj sitima različitih otvora. Uz veličinu čestice, bitna karakteristika biomase je i njezin oblik pri čemu će se optičkim uređajem za definiranje oblika i veličine čestice to i napraviti. Na taj način, definirati će se optimalni oblik čestica, koji će dati pelete najboljih svojstava.

Sušenjem biomase omogućuje se dugotrajno skladištenje sirovine te sprečavanje biološke degradacije. Sušenjem biomase umjetnim sušenjem različitim temperaturnim i vremenskim tretmanima te intenzitetom, analizirati će se utjecaj temperature i intenziteta sušenja na kemijski sastav biomase.

Kako bi dobili biomasu zadovoljavajućih karakteristika potrebno je provesti sve navedene postupke sa svrhom korištenja istih u proizvodnji inovativnih peleta, što dodatno utječe i na završni rezultata projekta.

Na prikupljenoj i pripremljenoj šumskoj i poljoprivrednoj biomasi, ispitivati će se virulentnost i aktivnost lignokolnih gljiva truležnica u svrhu izolacije, odnosno, obogaćivanja biomase ligninom i praćenja učinkovitosti pojedine čiste kulture gljiva na različitim smjesama biomase te će se odrediti optimalni klimatski uvjeti za razgradnju biomase. Cilj ove aktivnosti biti će određivanje optimalnih uvjeta za najbrže i najučinkovitije biološko predtretiranje biomase u svrhu obogaćivanja biomase ligninom. Utvrditi će se optimalna smjesa biomase (kombinacija šumske i poljoprivredne), odabrati vrste lignokolnih gljiva truležnica za biološko predtretiranje biomase te utvrditi optimalne parametre temperature i relativne vlage zraka, kao i sadržaja vode u biomasi za biološko predtretiranje biomase.

Konstruirati će se prototipna tehnološka linija za predtretiranje biomase s ciljem pripreme za postupak peletiranja. Navedena tehnološka linija je inovativnog koncepta ukupnog volumena pripreme predtretirane biomase od 1 m³, a sastoji se od linije za usitnjavanje biomase i linije za sušenje biomase, pirolizatora i reaktora za predtretiranje biomase.

Inovativni predtretmani na liniji za predtretiranje biomase obavljati će se u reaktoru u kombinaciji s pirolizatorom. Reaktor se može prilagoditi za različite namjene u smislu predtretiranja biomase kao što su demineralizacija biomase, ciljana piroliza, dodavanje aditiva, eksplozija parom te dodavanje trulog drva (biomasa napadnuta lignokolnim gljivama). Reaktor je kotlastog oblika, volumena 1 m3, opremljen mehaničkom mješalicom za kontinuirano miješanje te uređajima za kontrolu temperature, tlaka i pH-vrijednosti čime će se kontrolirati cjelokupna reakcija predtretiranja. Biomasa se dozira u reaktor zajedno s jednim od parametara predtretmana

Demineralizacija biomase provesti će se u reaktoru u ovisnosti o otopini, temperaturi i vremenu trajanja predtretmana. Demineralizacija podrazumijeva uklanjanje određenih kemijskih elemenata iz biomase čime se  dobiva biomasa s manjim udjelom mineralnih tvari (pepela) te boljim energetskim svojstvima. Predstavlja predtretman uklanjanja određenih kemijskih elemenata iz šumske i poljoprivredne biomase.

Ciljana piroliza biomase predstavlja postupak za pretvaranje ugljikovih materijala, često slabo prikladnih kao goriva, u visoke prinose krutog proizvoda ugljika s boljim gorivim svojstvima. Pepeo, kao jedno od najčešće istraživanih svojstava, je nepoželjan i zbog svog katalitičkog utjecaja na termičku razgradnju. S ciljanom pirolizom biomase očekuje se značajno smanjenje udjela mineralnih tvari (pepela) u biomasi te povećanje ogrjevne vrijednosti što je i jedan od ciljeva projekta. Za potrebe razvoja inovativnih peleta poboljšanih svojstava razviti će se metoda predtretiranja uz pomoć pirolizatora s ciljanom pirolizom šumske i poljoprivredne biomase, kao i drvnih ostataka nakon proizvodnje furnira. Pirolizator je dio tehnološke linije koji se nalazi prije reaktora, gdje se proizvodi pirolize (djelomično pougljenjena biomasa) doziraju u sami reaktor i mješaju s mljevenom i prosušenom ostalom biomasom. Na ovaj način predtretirana biomasa primjeniti će se u postupku peletiranja.

Dodavanje aditiva biomasi (lignin, škrob) za peletiranje povećava se mogućnost vezanja čestica čime se postižu bolja mehanička svojstva. Dodavanjem lignina i škroba ujedno se povećava ogrjevna vrijednost peleta.

Eksplozija parom je predtretman biomase pri kojoj se smjesa biomase i određenog tekućeg medija u reaktoru zagrijava na temperaturu 150-300°C pri čemu se postižu tlakovi do 30 bara. Zagrijani medij ulazi u sve pore biomase i naglim otpuštanjem tlaka pretvara se u plinovitu fazu pri čemu para kida veze među vlaknima biomase stvarajući razvlaknjenu strukturu. Dodavanjem određenog udjela razvlaknjene biomase osnovnoj sirovini postiže se bolje vezanje čestica u procesu peletiranja.

Predtretiranje cjelovite i usitnjene biomase lignokolnim gljivama te dodavanje trulog drva u smjesu biomase za proizvodnju peleta je inovativan način poboljšanja nekih svojstava peleta. Osnova ove metode predtretiranja je biološki razgraditi šumsku i poljoprivrednu biomasu te drvnih ostataka iz proizvodnje furnira sa svrhom obogaćivanja ligninom inovativne pelete u cilju povećanja svojstava peleta kao što su mehanička svojstvo vezivanja i veće ogrjevne vrijednosti. Navedena predtretirana biomasa u određenom omjeru (volumenu) će se dodavati u klasičnu smjesu za proizvodnju peleta te na taj način povećati naveden svojstva peleta.

Priprema netretirane i/ili predtretirane šumske i/ili poljoprivredne mase, te drvnog ostatka iz proizvodnje furnira podrazumijeva postupke usitnjavanja, prosijavanja i sušenja biomasa. U INOPELETLab-u će se navedene biomase usitnjavati na mlinu čekičaru. Usitnjavanje biomasa na mlinu čekičaru omogućiti će nam ispitivanje utjecaja veličine i oblika čestica koje nastaju usitnjavanjem na mogućnost komprimiranja biomase u kompaktne pelete.

Prosijavanje osušene biomase vršiti će se na sitotresilici sa sitima različitih otvora. Cilj ovog dijela aktivnosti biti će određivanje distribucije čestica biomase nakon usitnjavanja, optimalnog oblika, duljine i širine pojedinih čestica usitnjene biomase, količine i značajki usotnjenog materijala, te procjena parametara prešanja i usitnjavanja obzirom na značajke usitnjenog materijala.

Sušenje biomasa zadnja je pod aktivnost pripreme biomasa za laboratorijsko peletiranje. Usitnjena i prosijana biomasa, sušiti će se s ciljem pripreme biomase za dugotrajno skladištenje i za određivanje utjecaja temperature i intenziteta sušenja na kemijski sastav biomase, te smanjen sadržaj vode usitnjene biomase. Za potrebe obavljanja ove pod aktivnosti koristiti će se sušionik i klima komora.

Nakon provedbe inovativnih predtretmana biomasa i definiranjem rezultata predtretmana definirati će se ulazni paramatri sirovine za proces peletiranja. U ovoj aktivnosti definirati će se omjeri miješanja šumske i poljoprivredne te netretirane i predtretirane biomase s ciljem postizanja što boljih svojstava inovativnih peleta. Na temelju provedenih predtretmana definirati će se omjeri miješanja  netretirane šumske i poljoprivredne  biomase i dodavanja predtretirane biomase, te dodataka koji su analizirani u prethodnim aktivnostima.

U ovom elementu provesti će se ispitivanja kvalitete i različita svojstva netretirane i tretirane biomase za proizvodnju inovativnih peleta kao što su šumska biomasa, poljoprivredna biomasa i ostaci nakon proizvodnje hrastovih furnira. Ispitivanja će se provesti prema za to predviđenim normama ili laboratorijskim procedurama. Navedena ispitivanja kvalitete i svojstava biomase provoditi će se u laboratorijima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (Laboratorij za kemiju lignoceluloznih materijala, Laboratorij za mehaničku obradu drva i Laboratorij za šumsku biomasu) i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Laboratorij za istraživanje biomase i energetsku iskoristivost u poljoprivredi).

Određivanje početnih rezultata prikupljene biomase neophodni su za nastavak istraživanja i provedbu planiranih aktivnosti inovativnih predtretmana i proizvodnje inovativnih peleta. Stoga, cilj ove aktivnosti biti će karakterizacija sirove/netretirane šumske i poljoprivredne biomase te drvnog ostatka iz proizvodnje furnira odnosno utvrđena svojstva biomase.U sklopu ispitivanja kvalitete i svojstava za svu prikupljenu i pripremljenu biomasu provesti će se ispitivanja prema propisanim normama kao što je sadržaj vode, udio pepela, nasipna gustoća te ogrjevna vrijednost.

Nadalje, radi smanjenja udjela pepela, odnosno, iskoristivosti i primjenjivosti inovativnih peleta, potrebno je utvrditi fizikalna, strukturalna i ogrjevna svojstva predretirane biomase za proizvodnju peleta koja će se ispitati na temelju prethodno navedenih svojstava.

Navedenim ispitivanjima će se vrednovati utjecaj predtretmana na poboljšanje svojstava biomasa. Cilj predtretmana je smanjenje udjela pepela u biomasi te povećanje ogrjevne vrijednosti, što će za posljedicu imati povećanje kvalitete vezanja čestica u samom inovativnom peletu te definiranje utjecaja predtretmana šumske i poljoprivredne biomase na kvalitetu sirovine. Navedeni rezultati predtretirane biomase osnova su za daljnja istraživanja i definiranje omjera šumske i poljoprivredne biomase u inovativnom peletu. Rezultati ispitivanja svojstava dati će smjernice za pripremu sirovine za sam proces peletiranja.

Ova aktivnost podrazumijeva ispitivanje kemijskog sastava šumske i poljoprivredne biomase te biomase drvnog ostatka iz proizvodnje furnira, a ispitivanje će se provesti, kako na netretiranoj/sirovoj biomasi, tako i na predtretiranoj biomasi. Tehnološki postupci krajnje i učinkovite primjene biomase, kao lignocelulozne biomase za proizvodnju inovativnih peleta ovisi o njenim fizikalno-kemijskim svojstvima kao što su biokemijski sastav (kemija drva – celuloza, hemiceluloza i lignin; nedrvna kemija – saharidi, lipidi i proteini), sadržaj vode/vlage, sadržaj mineralnih tvari (veliki elementi, mali elementi, hranjive tvari, soli), elementarni sastav organske tvari (C, H, N, S i O) i neka fizikalna svojstva kao što su gustoća i meljivost. Svojstva će se ispitati prema za to predviđenim normama. Utvrđivanje kemijskog sastava biomase za potrebe proizvodnje peleta obuhvaća utvrđivanje sadržaja grupnog kemijskog sastava šumske i poljoprivredne biomase kao i drvnih ostataka nakon proizvodnje furnira a to znači određivanje sadržaja niskomolekularnih tvari (mineralne i ekstraktivne tvari), makromolekularnih tvari (celuloza,hemiceluloza,lignin), makroelemenata (K,Na,p,Ca,Mg), mikroelemenata (Fe,Zn,Cu) i teških metala (Cr,Ni,Cb,Cd,Co). Rezultati ispitivanja će se statistički obraditi u cilju odabira najboljih procesno-tehničkih parametara za daljnji postupak prešanja inovativnih peleta. Cilj će biti utvrditi ulazna kemijska svojstva biomase kao vrijednosti za optimiziranje postupka peletiranja.

Predtretirana pripremljena smjesa šumske i poljoprivredne biomase te ostataka u proizvodnji furnira prešat će se pomoću linije laboratorijske preše za peletiranje koja se sastoji od dozirne mješalice sa spremnikom, sustava za raspršivanje aditiva, same laboratorijske pelet preše, različitih vrsta matrica, laboratorijskog mini mlina čekičara, reaktora za razvlaknjivanje te sustava za prosijavanje i hlađenje peleta. Navedena linija ima mogućnost mjenjanja parametara peletiranja kao što su vrsta matrice, tlak i temperatura preše i ostalih parametara te ćemo na taj način dobiti pelete različitih svojstava na kojima će biti napravljeno ispitivanje kvalitete i svojstava. Dobiveni rezultati će nam dati informacije o potrebnoj kvaliteti i svojstvima peleta za proizvodnju na industrijskim linijama za prešanje peleta. Radi usporedbe rezultata istraživati će se peleti iz sirove/netretirane biomase kao i iz predtretirane postupcima poboljšanja svojstava peleta. Rezultati će se statistički obraditi radi odabira najboljih procesnih parametara za dobivanje najboljih svojstava peleta tijekom postupka laboratorijskog peletiranja.

Osnovna ispitivanja kvalitete i svojstava peleta dobiveni na laboratorijskoj liniji za prešanje u INOPELETLab-u vršiti će se u istom laboratoriju, a ispitivati će se dimenzije (duljina i promjer), sadržaj vode, udio pepela, nasipna gustoća, ogrjevna vrijednost te gustoća čestica.

Dobiveni rezultati navedenih osnovnih ispitivanja kvalitete i svojstava peleta u INOPELETLab-u predstavljaju osnovu i temelj za daljnja laboratorijska ispitivanja dobivenih inovativnih peleta koja će se obavljati u laboratorijima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prethodno predtretirane biomase, iz kojih su dobivene pelete na laboratorijskoj liniji za prešanje, treba ispitati i u uvjetima industrijskog peletiranja. Pripremljena biomasa će se označavati te slati do subjekta u kojem će se predtretirane biomase peletirati u industrijskim uvjetima.

Pripremljena smjesa šumske i poljoprivredne biomase prešat će se pomoću pojedinačne pelet preše gdje je moguće odrediti potrebnu energiju po pojedinoj fazi peletiranja. Proces peletiranja sastoji se od faze primarne kompresije, faze tečenja materijala (sekundarne kompresije) i faze trenja. Pojedine faze moguće je mjeriti izradom specifičnih matrica kojima je moguće mjeriti potrebnu energiju u pojedinim fazama. Klasični proces peletiranja provodi se kontinuirano na prešama s horizontalnom i prstenastom matricom, ali prilikom takvog prešanja nije moguće proces promatrati po pojedinoj fazi. U procesu peletiranja važno je definirati efekt trenja jer ono predstavlja otpor isprešane biomase novo natresenom materijalu za postizanje zadovoljavajuće kompaktnosti peleta. Prema izmjerenom i proračunatom energijskom utrošku i pojedinoj fazi definirati će se parametri prešanja na laboratorijskim kontinuiranim prešama i kasnije u proizvodnji. Današnja proizvodnja peleta u RH (kao i u svijetu) provodi se na metodama „pokušaja i pogrešaka“ sve do postizanja optimalne kvalitete peleta pri čemu utrošak energije u svim fazama ostaje nedefiniran. Izmjeren utrošak energije u pojedinim fazama procesa peletiranja za sve omjere miješanja i prema dobivenim rezultatima planiraju se parametri za kontinuiranu proizvodnju peleta.

Nadalje, ispitati će se utjecaj konstrukcije preše na kvalitetu procesa prešanja te otpore i utrošak energije prilikom peletiranja. Kod konstrukcijske izvedbe preša s horizontalnom matricom, pogonjeni dio su valjci koji protiskuju natresenu biomasu kroz kanale matrice, dok je kod izvedbe s prstenastom matricom pogonjena matrica i ona rotira oko fiksnih valjaka koji rotiraju tek u kontaktu s natresenim materijalom i protiskuju ga kroz kanale. Kod dviju izvedbi preša, postoji razlika u nanošenju materijala na matricu i same distribucije materijala koji se potom peletira. U ovoj aktivnosti na svakoj konstrukcijskoj izvedbi preše mjerit će se električne veličine prilikom prešanja različitih omjera materijala, mjerit će se utjecaj trenja biomase na stjenke matrice (različite debljine matrice) i valjaka (različitih izvedbi i kvalitetete obrade površine) te stvaranja tlakova prešanja. Pomoću izmjerenih električnih veličina i kapaciteta prešanja izračunati će se utrošci energije po jedinici mase proizvedenih peleta, a kombinacijom ulaznih sirovina dobiti će se saznanja za optimalno podešavanje parametara prešanja. Svaka intervencija na sastav sirovine (omjeri, sadržaj vode, aditivi, granulacija), kao i na procesne parametre (udaljenost između valjaka i matrice, temperatura matrice) rezultirati će drugačijim otporima između matrice, sirovine i valjaka. Analizom dobivenih rezultata te odabirom optimalnih parametara proizvodnje smanjit će se utrošak energije, a smanjenjem troškova proizvodnje doprinjeti će se povećanju dodane vrijednosti peleta. Podaci o utrošku električne struje prilikom peletiranja povezati će se sa svim ulaznim parametrima, a nakon provedenog ispitivanja kvalitete peleta dobiti optimalne parametre prešanja.

Kako bi odabrali najkvalitetniju recepturu inovativnih peleta na temelju svih prethodnih aktivnosti tijekom ovog elementa isti će se kontinuirano analizirati. Ispitivanja svojstava raditi će se prema normi HRN EN ISO 17225 koja propisuje sve metode vezano za kakvoću peleta. To su sastav, dimenzije, sadržaj vode, sadržaj pepela, mehanička otpornost, udio finih čestica, aditivi (dodaci), ogrjevna vrijednost, nasipna gustoća, taljivost pepela, elementarni sastav, teški metali i dr. Nadalje, ispitivati će se goriva svojstva peleta, analiza dobrote izgaranja, analiza dimnih plinova, pepela i lebdećeg pepela spaljivanjem peleta u laboratorijskim uvjetima i uvjetima izgaranja u malim sustavima u domaćinstvu i javnim objektima nazivne snage (5 – 50 kW). Rezultati ispitivanja i analiza će se statistički obraditi radi odabira najboljih svojstava inovativnih peleta proizvedenih različitim predtretmanima tijekom postupka peletiranja. Navedena ispitivanja kvalitete i svojstava peleta provoditi će se u laboratorijima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije (Laboratorij za kemiju, Laboratorij za mehaničku obradu drva i Laboratorij za šumsku biomasu) i Agronomskog fakulteta (Laboratorij za istraživanje biomase i energetsku iskoristivost u poljoprivredi).

Inovativni peleti proizvedeni iz pretretirane i netretirane biomase ispitati će se prema propisanim normama HRN EN ISO 17225, a svojstva koja će se ispitati su kemijski sastav, dimenzije (duljina i promjer), sadržaj vode, sadržaj pepela, mehanička otpornost/izdržljivost, udio finih čestica, aditivi (dodaci), ogrjevna vrijednost, nasipna gustoća, gustoća čestica, granulometrijski sastav raspadnutog peleta, sadržaj teških stranih materijala većih od 3,15 mm, sigurnost peleta čvrstih biogoriva, jamstvo kvalitete, taljivost pepela, goriva svojstva peleta, analiza dobrote izgaranja, analiza dimnih plinova te analiza pepela i lebdećeg pepela spaljivanjem.         

Navedenim ispitivanjima vrednovati će se ukupni proces od izbora i pripreme biomase do provedenih predtretmana i samog procesa peletiranja. Rezultati ispitivanja pridružit će se provedenim pripremama i na taj način  vrednovati i zaokružiti proces proizvodnje inovativnog peleta. Cilj ove aktivnosti je ispitati kvalitetu proizvedenih inovativnih peleta i vrednovati kvalitetu istih propisanim normama. Analizom proizvedenih inovativnih peleta vrednovati će se uspješnost provedenog projekta. Dodavanjem lignina i škroba povećat će se ogrjevna vrijednost sirovine za proizvodnju inovativnih peleta.

U ovom elementu vršiti će se ispitivanje kemijskog sastava peleta dobivenih iz netretirane i predtretirane biomase na liniji za laboratorijsko peletiranje, kao i peleta proizvedenih iz istovjetnih biomasa u industrijskim uvjetima, te će se vršiti analiza i usporedba rezultata.

U svrhu ispitivanja kemijskog sastava peleta, vršiti će se sljedeća ispitivanja: utvrđivanje koksa; udio gorivih i hlapljivih tvari; utvrđivanje fiksiranog ugljika; određivanje sadržaja ugljika, sumpora, vodika i dušika; određivanje sadržaja makroelemenata (K, Na, P, Ca, Mg); određivanje sadržaja mikroelemenata (Fe, Zn, Cu); određivanje sadržaja teških metala (Cr, Ni, Cb, Cd i Co). Nadalje, kao ostatak izgaranja šumske i poljoprivredne biomase, odnosno peleta proizvedenih iz navedenih biomasa, zaostaju njihove mineralne tvari u obliku pepela. Stoga će se pepeo iskoristiti kao biognojivo i kroz postupak ekstrakcije dobiti pojedinačne elemente (Ca, K, Fe, Mg, S i dr.).

Navedena aktivnost obuhvatiti će pelete dobivene iz sirove/netretirane biomase na liniji za laboratorijsko peletiranje u INOPELETLab-u, te pelete dobivene iz istovjetnih biomasa u industrijskim uvjetima.

Rezultati dobiveni tijekom provedbi različitih projektnih aktivnosti će se prezentirati u znanstvenim i gospodarskim krugovima. Očekuje se sudjelovanje članova istraživačkog tima projekta s ciljem diseminacije istraživačkih rezultata na konferencijama, savjetovanjima, kongresima, ali i široj javnosti u okviru radionica, tribina i dr.

Nadalje, rezultati dobiveni tijekom provedbi različitih projektnih aktivnosti će se objaviti u znanstvenim časopisima u A1 kategoriji radova, odnosno Q1 i Q2 te Q3 i Q4 časopisima pri čemu će se objaviti minimalno 5 radova. Nadalje, rezultati će se objaviti i u A2 kategoriji radova u stručnim časopisima (minimalno 2 rada) kao i objavljivanje u A3 kategoriji radova na konferencijama, savjetovanjima i kongresima (minimalno 5 radova).    

Rezultati istraživanja i razvoja će biti inovativni peleti iz šumske i/ili poljoprivredne biomase što predstavlja novi proizvod za poduzetnika te je nov za nacionalno tržište, nov za makroregiju i globalno tržište. Sukladno rezultatima istraživanja prijavit će se jedan (1) patent i jedan (1) žig.

U cilju kvalitetnog i organiziranog provođenja svih projektnih aktivnosti, sastavljen je tim stručnjaka koji će voditi, usmjeravati, pratiti i evidentirati sve aktivnosti tijekom trajanja projekta. Projektni tim čini: koordinator na projektu, voditelj financija na projektu, tehnolog proizvodnje,  administrator knjigovodstva, voditelj održavanja strojeva i opreme, voditelj i kontrola provedbe aktivnosti u proizvodnji, evaluator provedbe aktivnosti u proizvodnji, stručnjak za nabavu i PR koordinator te koordinatori s partnerskih institucija Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i Agronomskog fakulteta oba sa Sveučilišta u Zagrebu. Navedene stručnjake možete pogledati u dijelu Projektni timovi na ovim web stranicama.

Projektom su predviđene aktivnosti promidžbe i vidljivosti s ciljem upoznavanja gospodarskih subjekata, znanstvenih krugova, lokalne i šire javnosti s ciljevima, aktivnostima i  rezultatima projekta. Aktivnosti promidžbe i vidljivosti koje su predviđene projektom su izrada različitih vrsta promidžbenog materijala (plakati, banneri, letci, brošure, promo setovi, USB stickovi, rokovnici, kemijske olovke, notesi, platnene vrećice, naljepnice) kao i izrada službene web stranice projekta.